Kao što je Albert Ajnaštajn rekao, ne možemo riješiti problem koristeći isti način razmišljanja kao kad smo ga stvorili.

Umjesto da se oslanjamo na ustaljene obrasce, otvaramo vrata design thinking metodi. Kroz kreativnost i interakciju s korisnicima, dizajnersko razmišljanje nam omogućava da razumijemo njihove potrebe, stvorimo emocionalnu vezu i osmislimo rješenja koja stvarno rade!

Otkrivamo 5 koraka koje dizajneri koriste u svom poslu, a primjenjivi su i u svakodnevnom životu:

Korak 1: Ne pretpostavljajte, razgovarajte!

Prva faza design thinkinga je empatija - razumijevanje problema s kojim se suočava vaš klijent.

Empatija nam omogućava da ostavimo po strani sopstvene pretpostavke i oslušnemo potrebe korisnika i sagledamo problem iz svakog ugla!

Zamislite da imate klijenta koji ima problem sa korisnicima koji se stalno žale na predugu isporuku robe sa web sajta. Šta je prvo što radite kada imate nezadovoljne korisnike?

Ukoliko stvarno nemate problem sa isporukom, vjerovatno ćete čitati komentare korisnika, a potom i kreirati anketu ili intervju kako biste razumjeli njihove frustracije. Na kraju se može desiti da uopšte nije problem u dostavi već u postavljanju očekivanja koja možda nisu precizirana na sajtu.

I eto, sam razgovor je riješio jednu vrstu problema! 🙂

Korak 2: Stavite fokus na korisničko iskustvo

Sljedeća faza je definisanje rješenja. Ovdje analiziramo prikupljene podatke iz prvog koraka i fokusiramo se na poboljšanje korisničkog iskustva.

Što su korisnici zadovoljniji to biznis brže napreduje, pa je u ovoj fazi fokus grupa ili brainstorming sesija uvijek dobra opcija!

Okupite grupu ljudi i postavite problem, a rješenja će se sama ređati.

“Ja bih volio da ekspresnom poštom dobijem isporuku. Tako ne moram da čekam ovoliko”, reći će jedan. “Kada bih dobio poklon uz pošiljku, tada mi ne bi ni smetalo da sačekam”, reći će drugi.

Cilj svakako mora biti zadovoljstvo krajnjeg korisnika i sagledavanje problema iz njihovog ugla.

Korak 3: Pomjerite granice kreativnosti

Ovo je faza za brainstorming i generisanje širokog spektra ideja kako bismo riješili problem bolje nego naša konkurencija!

Organizujte brainstorming sesiju sa timom i koristite tehnike poput mind mapping-a ili post-it bilješki da biste došli do inovativnih prijedloga.

Neke ideje mogu biti previše ambiciozne, “Da isporučimo robu helikopterom?” ili možda malo šašave “A da zaposlimo super-brze nindže za dostavu?”

Na kraju, pogledajte tablu i izdvojite najbolje ideje i detaljnije ih razradite. Rezultat može biti interesantan.

Možda uz dostavu pošaljete mali znak pažnje, plišanu igračku starog nindže sa porukom - “Vjerujte mi, nekada sam bio brži!” Samo zamislite osmijeh korisnika kada otvori paket i ugleda igračku, ali i instagramičnost ovog paketa. 😏

Korak 4: Napravite prototip

Faza prototipiranja je vaša radionica, mjesto gdje mašta postaje stvarnost. Budite kao dijete, igrajte se, stvarajte prototipove rješenja.

Na našem primjeru spore isporuke, možemo napraviti prototip web stranice sa dodatnim opcijama za brzu isporuku robe ili čak simulirati proces isporuke kako bismo testirali njegovu efikasnost.

Koristite šarene papiriće kako biste prikazali različite korake u procesu isporuke robe, dodajte spajalice da povežete stranice i stvorite navigacijski prototip.

Ali zašto se zaustaviti samo na web stranici? Zašto ne simulirati cijeli proces isporuke kako bismo testirali njegovu efikasnost? Postavite malu stazu po kancelariji, a zatim koristite kancelarijski materjal kao ‘pakete’ koje treba dostaviti.

Neka kreativnost teče slobodno dok izrađujete prototipove. 🙂

Korak 5: Testirajte, testirajte, testirajte!

Kada ste stvorili svoj prototip, na red dolazi trenutak istine tzv. testiranje. Ovdje otkrivamo snage i slabosti naših prototipova rješenja. Caka je u tome da budemo hrabri tokom testiranja i pustimo ideje da se suoče s korisnicima!

Povratne informacije mogu biti različite, od: "Ova opcija brze isporuke je sve sem brza!" do "Vaša dostava je bila tako brza da sam pomislio da ste unajmili Usain Bolta lično da dostavlja!". 🙂

U oba slučaja dobijamo informacije koje nam javljaju da li je sve u redu, ili nam treba još malo rada.

Dakle, sljedeći put kada budete analizirali neki problem, zapamtite da su ljudi glavni junaci ove priče. Stavite se u njihove cipele i gledajte svijet iz njihove perspektive. To je tajna design thinkinga - borba za korisničko iskustvo, a ne samo za profit klijenta.

Zato zgrabite svoje ideje, stavite osmijeh na lice i krenite da mijenjate svijet na najkreativniji mogući način! 🙂